Skip to content

Jestaun Finanseira

Hatene iha kualker tempu kona-ba oinsa ita nia ezekusaun orsamentu no rekursu finanseira no relata ho forma klaru no lais.Saida mak ita nia orsamentu atual? Oinsa ho ezekusaun orsamentu dahuluk? presiza orsamentu hira ba futuru? Jestaun finanseiru mak forma ida hodi organiza orsamentu instituisaun ida, ne’ebé bele sai ministériu ida, institutu ida, asosiasaun ida no seluk tan. Jestaun finanseira ajuda rejista hotu osan tama no sai, halo orsamentu, kontrolu gastus, preve rendimentu no hatudu rezultadu. Entaun, jestaun finanseira ajuda atu foti desizaun di’ak kona-ba osan no kumpri regra sira ne’ebé iha.

Parte balun husi jestaun finanseira mak hanesan:

  • Kontabilidade Públika SNC-AP. Mak pakote norma ne’ebé instituisaun públika sira hakru’uk ba, hanesan governu, kámara, eskola no seluk tan, tenki tuir hodi rejista no hatudu sira nia osan no sira nia riku soin.
  • Jestaun Orsamentál. Mak forma ida hodi planeia kuantidade osan ne’ebé sei simu no gasta iha tempu periudu determinadu ida, hanesan fulan ida, tinan ida no seluk tan, no halo komparasaun ho saida mak realmente akontese.
  • Kontabilidade Analítika. Mak forma ida hodi análiza kustu no benefísiu husi kada atividade ka projetu ne’ebé instituisaun ida halo, atu hatene atividade ka projetu refere oportunu ka lae.
  • Previsaun Orsamentál. Mak forma ida atu halo estimasaun ba montante osan ne’ebé sei simu no gasta iha futuru, bazeia ba saida mak akontese iha pasadu no previsaun saida mak sei akontese.
  • Jestaun Finanseira ba Projetu. Mak forma ida atu organiza orsamentu ne’ebé utiliza ba projetu espesífiku hotu no kontrola katak projetu ne’e iha orsamentu previstu nian laran.
  • Jestaun Konta Gerensia. Hatudu rezultadu husi jestaun finanseira instituisaun ida iha tempu periudu determinadu ida, ezemplu hanesan tinan ida. Hatudu osan hira mak tama no sai, gasta ba saida no hira, hetan hira no oinsá no seluk tan.
  • Preparasaun Orsamentu. Kalkula osan hira mak presiza atu halo buat ruma, hanesan sosa materiál, kontrata ema no seluk tan no aprezenta valor ne’e ba ema ne’ebé tenki aprova ka finansia.
  • Jestaun Tezouraria no Rekonsiliasaun Bankária. Kontrola osan ne’ebé disponível iha tempu definidu, hanesan iha kofre, konta bankária no seluk tan no verifika katak rejistu no relatóriu sira hotu lós.
  • Prestasaun Konta. Mak forma automátiku no simples hodi esplika oinsá atu utiliza orsamentu no kumpri regra no objetivu sira.

Bainhira presiza atu jere ita nia livru-razon, konta sira atu selu, konta sira atu simu ka relatóriu finanseiru sira, Sistema Jestaun Finanseira Quidgest nian Automatiza no Simplifika ita nia Prosesu Kontabilístiku sira. Kontaktu Quidgest Timor ba Demonstrasaun husi ita nia Solusaun Intelijente ba Jestaun no Relatóriu Finanseiru sira.


Haré case study NOVA – Universidade Nova de Lisboa